Sarajevo - Replika autarijatskih kultnih kolica sa Galsnica uručena Zemaljskom muzeju BiH

Replika kultnih kolica pronađenih na Glasincu 1880. godine čiji original se nalazi u Prirodno-historijskom muzeju (Naturhistorisches Museum) u Beču sinoć je svečano predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Repliku glasinačkih kolica direktoru Zemaljskog muzeja BiH, dr. Mirsadu Sijariću, uručio je generalni direktor Prirodno-historijskog muzeja u Beču, dr. Christian Köberl.

U razdoblju između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza otkrivenih slučajno ili od stane arheologa amatera na prahistorijskim lokalitetima Bosne i Hercegovine dospjeli su u zbirke Prirodno-historijskog muzeja u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirke franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini.

Među njima posebno se ističu glasinačka brončana kultna kolica iz starijeg željeznog doba. Kultna kolica sa predstavama ptica vodarica nađena su na Glasincu 1880. godine, a potječu iz jednog tumula na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad.
Već nakon prvih nalaza, postalo je jasno da je riječ o jednom od najvažnijih i najvećih prahistorijskih i protohistorijskih kulturnih kompleksa na prostoru zapadnog i centralnog Balkana. Kolica je, zajedno s ostalim nalazima, poručnik Johann Lexa iz Prve inženjerijske regimente stacionirane u Goraždu 1888 godine predao Prirodno-historijskom muzeju u Beču, gdje se i danas nalaze.
Prema istraživanjima prof. dr. sc. Salmedina Mesihovića (Historija Autarijata, Filozofski fakultet Sarajevo, 2014), Autarijati su predstavljali najmoćniji i najbrojniji ilirski narod u periodu koji je predstavljao prekretnicu u povijesnom razvitku čitavog Balkanskog poluotoka (VI – IV. vj.p. n. e.) i autarijatski uspon i pad korenspodirali su sa klasičnim razdobljem grčke povijesti.
Porodični tumul, u kojem su uz centralni grob pronađena i čuvena kultna kolica, nakit i pehar grčkog porijekla pripadao je osobi koja je uživala visok društveni položaj i ugled u zajednici kojoj je pripadala. Osoba je pored svoga društvenog svjetovnog prestiža održavala i znatan religiozno-magijski primat u zajednici u kojoj je živjela o čemu slikovito svjedoče već spomenuta kultna kolica, koja su upotrebljavana u nekom ritualu toliko bitnom i za zajednicu i za pojedinca da se smatralo shodnim da u grob kao prilog budu ostavljena i kultna kolica. U ličnosti pokopane osobe su sigurno bile objedinjene i funkcije svjetovnog,lokalnog starješine i religioznog poglavara i predvodnika bitnog magijskog rituala. Predstava vodenih barskih ptica na kutnim kolicima, povezuje se sa kultom sunca kao važan religijski simbol.
Ceremonija je organizovana u sklopu obilježavanja nacionalnog praznika Republike Austrije i održala se u sarajevskoj Vijećnici.

Background Image

Header Color

:

Content Color

: