Tešanj - Izložba Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele

Posjetom Tešnju, 17.09.2011, okončano je još jedno, posljednje Hodoljublje u 2011 godini, organizovano i realizovano odstrane UG Bosona

Grad Tešanj nije slučajno ostavljen kao završni pohod nakon Bihaća,Stine,Krupe, Bužima, Ključa, BanjaLuke, Bobovca i drugih. Prema pouzdanim izvorima, mada njegova historija seže daleko prije, do dana Ilirike, prvo spominjanje grada pojavljuje se u pismenoj formi poveljom Stjepana Tomaševića kralja Bosne i to baš 18. septembra 1461. godine te smo posjetu upriličili da 550 godina poslije budemo na tešanjskoj Gradini.

Sama gradina nas je ostavila zadivljenei zaljubljene u veličanstvenost srednjovjekovne Kraljevine Bosne i njenih zaostavština koje Tešnjaci čuvaju kroz vjekove od njenog postanka do dana današnjeg. Posebnosmo ostali impresionirani samosvijesti svih građana o kulturnoj baštini kaovlastitoj imovini i nasljeđu te shodno tome i odnosu prema njoj kao nečemu bliskomi interesu svih bez obzira na materijalnu korist.
Naviknuti da na utvrđenjima istarim gadovima zatičemo hrpe smeća i uništenih spomenika, Tešanj zatičem očist, očuvan, autentičan i dostojanstven
Mimo Gradine posjetili smotešanjsku čaršiju, Frehad-begovu džamiju, mezar Musa Ćazima Ćatića te Eminagića konak, najstariji i najljepši objekat porodičnog graditeljskog naslijeđa u Tešnju.
U samoj Kapetanovoj kuli tešanjske Gradine je 14. septembra 2011. godine, u okviru manifestacije Dani evropskog naslijeđa, i povodom obilježavanja 550. obljetnice prvog zapisa o gradu Tešnju, otvorena izložba Povelje i pisma srednjovjekovnih bosanskih vladara i vlastele. Tešanj se u historijskim dokumentima prvi put spominje u privilegiji od 23. marta 1461. godine kojom papa Pije II obdaruje franjevačku crkvu Sv. Jurja u Tešnju koju je utemeljio i podigao Radivoj Kristić, brat kralja Stjepana Tomaša, obećavši oprost svima koji je pohode i posjete.

Izlozbu je organizirala Javna Ustanova Muzej Tešanj a predstavljeni snimci dokumenata čiji se originali nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku. Uvršteni su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje Kulina bana iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. Izloženi materijal predstavlja reprezentativan izbor diplomatičke građe, pisane ćirilicom i latinicom, među kojima su vladarske povelje, ugovori o miru i prijateljstvu između Bosne i Dubrovnika, trgovački ugovori, sporazumi kojima su se rješavala teritorijalna pitanja, zatim pisma kojima su utvrđivani iznosi tributa i dohodaka koje je Dubrovnik dugovao bosanskom vladaru, vjerovna pisma namijenjena poslanicima i slično. Izložba je upotpunjena djelima akademskog slikara Ahmeta Hundura nakojima su predstavljeni portreti kralja Tvrtka I Kotromanića.

Slike sa ovog događaja možete pogleadi u našoj galeriji

Background Image

Header Color

:

Content Color

: