Sarajevo - Knjiga "Historija Ilira" - Salmedin Mesihović i Amra Šačić

Danas je u prepunim prostorijama Zemaljskog muzeja u Sarajevu održana promocija knjige „Historija Ilira“ autora Salmedina Mesihovića i Amre Šačić.

ILa3Promociju je otvorila doc.dr. Aiša Softić najavljujući sadržaj izlaganja te predstavila recenzente i autore uz kratak osvrt na sam nastanak ovog djela.Potom se prisutnim obratio prof.dr. Adnan Busuladžić koji je sadržajno prošao kroz poglavlja knjige referencirajući se na dosadašnja djela iz ove tematike te istakao konceptualne karakteristike i posebnosti. Prof.dr Enver Imamović je u nastavku istakao cjelokupnost, sveobuhvatnost i historijski značaj ovog djela u konceptu izučavanja historijskih nauka ali dao i viđenje svrsishodnosti djela u perspektivi izučavanja moderne historije. U daljnjem razmatranju , prof. Imamovic je dao mišljenje i o upotrebljivosti ovog dijela u razumijevanju  uzročno-posljedičnih kretanja i unutar trenutne bosanskohercegovačke društvene i političke scene.


Koautorica, magistar historije i viši asistent na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu , Amra Šačić je u svom veoma inspirativnom govoru ukazala na motive i uzroke nastanka ovog djela. U svom dosadašnjem radu, educirajući generacije studenata, suočila se sa poraznom činjenicom da čak i u nekim osnovnim informacijama veoma mali procenat mladih ljudi, koji su krenuli u izučavanje historije, poznaje ilirsku baštinu i historiju ilirskih etnosa. Uzimajući u obzir da se radi o studentima koji su u najvećoj mjeri studij historije odabrali prema nekim svojim afinitetima postoji sasvim osnovana pretpostavka da je posljedično, u širem bosanskohercegovačkom društvu, ovo znanje i manje. U konkretnom pokušaju da se pobjedi ova negativnosti koja je apsolutno neprihvatljiva za podneblje gdje su ilirski narodi imali svoje iskonsko prebivalište i gdje su bili starosjedioci autori su zajedničkim snagama krenuli u stvaranje djela koje će, onima željnim znanja, to znanje i omogućiti. Gospođica Šačić je prisutnima dala i slikovitu predstavu o nekoliko događaja iz historije Ilira koji su obilježili svjetsku historiju te direktno uticali na kreiranje odnosa u Zapadnoj Europi.U opisu najinteresantnijih događaja spomenula je i da se zahvaljujući Rimskim zapisima o ratovima protiv Ilira po prvi put spominje i moguće ime rijeke Bosne.  Na kraju se zahvalila i kolegama koji su dali svoj doprinos u uređivanju podataka, njihovom tehničkom sortiranju, ilustracijama, grafičkim komponentama kao i prevodu sažetka knjige na engleski jezik. Kolege doc. dr. Adnan Kaljanac , mr. sc Edin Veletovac i mr. sc Sanda Hasagić samo su dio šireg kruga saradnika i koji su svojim znanjem i trudom dali doprinos da ova knjiga ugleda svjetlo dana u svom punom kvalitetu sadržaja, sveobuhvatnosti i tehnički korektnom izdanju.

Na kraju se prisutnima obratio i prof.dr.Salmedin Mesihović  koji je istakao značaj očuvanja sjećanja i znanja te se u  konkretnim primjerima osvrnuo na marginalizaciju najstarijih tragova našeg postojanja naspram današnjih tumačenja dosta mlađe historije kao početnog stajališta u rekonstrukciji razvitka i statusa bosanskohercegovačkog društva. Upravo ovom knjigom osvjetljavaju se tragovi koji često ostaju u sjeni raznih političkih historija a upućuju ka zajedničkom i jedinstvenom kulturološkom porijeklu naroda na području Bosne i Hercegovine. Prof.dr. Selmedin Mesihović je na veoma jednostavan i pristupačan  način usporedio primjere na svjetskom nivou u obilježavanju historijskih ličnosti sa potpunim nepoznavanjem znamenitih ličnosti sa našeg podneblja a koje su također obilježile svjetsku historiju. Te ličnosti često su predmet uvažavanja i istraživanja u drugim državama mimo Bosne i Hercegovine. Upravo doba Ilira baštine jednog Batona Dezitijatskog po kojem danas ni jedan obični seoski put u Bosni i Hercegovini ne nosi naziv. Također je istakao i rimskog namjesnika Publija Kornelija Dolabelu koji je u 6 godina svoje uprave izgradio preko 600 km cesta u Bosni i Hercegovini od kojih su mnoge i danas samo nadograđene modernim materijalima i u upotrebi. Navodeći imena Rimskih careva koji su dolazili sa naših prostora, prof.dr.Selmedin Mesihović je prisutnima ukazao na naše porijeklo i tradiciju u stvaranju europske civilizacije na koju možemo biti ponosni i koja ni u kom slučaju ne smije biti zanemarena i zapostavljena.

Knjiga „Historija Ilira“ Salmedina Mesihovića i Amre Šačić je jedan veliki korak u pravcu očuvanja naše historije, razvoja društva i odnosa prema nama samima a njegovi će se odjeci itekako čuti kroz buduće generacije naučnika i osviještenih građana Bosne i Hercegovine.

Udruženje građana Bosona čestita autorima i kompletnom timu na ovom izuzetnom djelu od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu

Izdvojeno

Sarajevo - Replika autarijatskih kultnih kolica sa Galsnica uručena Zemaljskom muzeju BiH

Replika kultnih kolica pronađenih na Glasincu 1880. godine čiji original se nalazi u Prirodno-historijskom muzeju (Naturhistorisches Museum) u Beču sinoć je svečano predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Bobovac - Na danasnji dan, prije 617 godina umro je bosanski kralj Stjepan Dabiša

Kralj Stjepan Dabiša na prijestolje je došao nakon smrti Tvrtka I Kotromanića.

BiH - Čestitamo Dan državnosti svim građanima BiH

Na danasni dan, 25.11.1943, u Varcar Vakufu, (današnji Mrkonjić Grad), odrzano je prvo Zajedanje ZAVNOBIH-a na kojem je uz prisustvo i opste zadovoljstvo svih konstutativnih naroda BiH obnovljena državnost Bosne i Hercegovine odnosono nekadasnje ponosne Kraljevine Bosne te tako jos jednom potvrđeni temelji državnosti postavljenih prije vise od hiljadu godina.

555. obljetnica od prvog pisanog spomena Tešnja

Sinoć, na Starom gradu Tešnju desio se nesvakidašnji kulturni događaj, Muzej Tešanj obilježio je prigodnim programom 555. obljetnicu od prvog pisanog spomena Tešnja.

BiH - Na današnji dan, prije 624, umro je prvi bosanski kralj

Ban Bosne i prvi bosanski kralj, Stjepan Tvrtko I Kotromanić, umro je na današnji dan prije 624 godine, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.

Background Image

Header Color

:

Content Color

: